Thinking beyond Capitalism
Thinking beyond Capitalism zbornik je radova konferencije “Thinking Beyond Capitalism”, održane u Beogradu 2015. godine u organizaciji Instituta za filozofiju i društvenu teoriju.
Thinking beyond Capitalism zbornik je radova konferencije “Thinking Beyond Capitalism”, održane u Beogradu 2015. godine u organizaciji Instituta za filozofiju i društvenu teoriju.
Ovaj rad predlaže reformu dela poreskog sistema koji se bavi stambenim prostorom. Reforma bi imala za cilj da demotiviše građane i privredu da kupuju i poseduju stambeni prostor kao investicionu imovinu ili štednu imovinu.
Cilj ove publikacije je da široj publici na jednostavan način pokaže zašto je borba protiv siromaštva dece bitna za jedno društvo. Ovo je tema o kojoj se nedovoljno govori i piše u javnom prostoru, a treba da predstavlja prioritet svakog društva.
Ova publikacija analizira post-komunističku redistributivnu politiku u Srbiji posle 2000. godine. Autori tvrde da tržišni fundamentalizam (princip po kome je tržište najefikasnije rešenje za post-komunističke probleme) nije uspeo da ispuni ono što je obećano 1989. godine.
Radna snaga tretira se kao generator razvoja društva u celini, kao kontingent na kome počiva ekonomska i demografska vitalnost. Iz tog razloga, ova tema je u žiži istraživača različitih profila i predmet nacionalnih institucionalnih rešenja.
Mesna samouprava je oblik neposredne demokratije koji ima za cilj da uključi građane u donošenje važnih odluka u vezi sa neposrednom okolinom njihovog mesta stanovanja. Socijalistička Jugoslavija je imala veoma razvijen sistem mesne samouprave u vidu mesnih zajednica koje su građanima pružale mogućnost da neposredno odlučuju o ostvarivanju zajedničkih ciljeva i zadovoljavanju zajedničkih potreba u gradskim, prigradskim i seoskim naseljima.
Tekstovi Vilhelma fon Humbolta, Teodora Adorna i Konrada Paula Lismana kojie ovaj zbornik donosi prate deklinaciju ideje obrazovanja od 1793, preko 1959, do 2006. godine, kada su pisani ili objavljeni.
Knjiga obuhvata provokativni i uticajni esej Waltera Benjamina „Prilog kritici nasilja“ (1921), kao i tekstove koji ga prate i rasvetljavaju iz više uglova.
Vreme, svest i kompleksnost je analiza Bergsonovog i Huserlovog shvatanja temporalnosti. Marl Lošonc posebnu pažnju posvećuje kako radikalnim kritikama izvesnih svakidašnjih i filozofskih shvatanja vremenitosti, tako i pokušajima da se vremenitost konceptualizuje kao kvalitativna, heterogena i dinamična dimenzija iskustva.