Ana Birešev: Burdije i politika habitusa

Teoretičari koji su istraživali delo Pjera Burdijea uglavnom se slažu u mišljenju da pitanje emancipacije ima periferni status u njegovoj sociološkoj postavci i beznačajnu ulogu u njegovoj klasnoj analizi. Izgleda da teorijski svet francuskog sociologa, u kojem su svi beznadežno zarobljeni u procesu proizvodnje odnosa dominacije, malo šta ima da ponudi političkoj borbi čiji je cilj ukidanje društvenog ustrojstva koje generiše pomenute odnose, kao i istraživačima koji je uzimaju za svoj predmet.

Ana Birešev ide mimo preovlađujućih konvencionalnih tumačenja i pokušava da sagleda Burdijeovu teoriju iz perspektive društvene emancipacije. Cilj predavanja je ne samo da se ukaže na ona mesta u teorijskoj postavci koja dozvoljavaju takav pristup već i da se pokaže da je iz nje moguće izvesti oruđa emancipatorne političke prakse.

U tome će kao oslonac poslužiti shvatanje politike habitusa kojim je Loik Vakan tek otvorio put ovakvom posmatranju Burdijeovog dela. Poznati sledbenik i svojevremeno blizak saradnik francuskog sociologa upotrebio je termin „politika habitusa“ kako bi ukazao na jednu od najvažnijih političkih implikacija Burdijeove teorije. Njime je želeo da obuhvati i opiše sve one pouke i smernice za demokratsku politiku koje je prepoznao u idejama koje je Burdije izložio u svojim „sociološko političkim“ studijama iz sedamdesetih godina, uglavnom posvećenim pitanju društvene pozadine formiranja političkog mišljenja građana Francuske. Vakan, kao najvažnije, izdvaja „učenje“ prema kojem bi političko delanje trebalo da bude usmereno kako na institucije, tako i na dispozicije.

Svoje zaključke o ulozi habitusa u formiranju političkih mišljenja Burdije nikada nije pretočio u konzistentnu i politički primenjivu zamisao, a Vakan je, iako svestan te mogućnosti, propustio da joj pruži jače uporište u Burdijevoj sociologiji.

Namera Ane Birešev je da, polazeći od Vakanovog shvatanja politike habitusa, kod Burdijea potraži neke srodne ideje koje bi ga mogle upotpuniti – najpre će biti reči o Burdijeovoj klasnoj analizi, potom o njegovom proučavanju političkih mišljenja i sklonosti, a na kraju o njegovoj viziji utopije utemeljene u stvarnosti (ili sociološki utemeljene utopije).

Ana Birešev radi na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu. Bavi se savremenom francuskom sociologijom. Doktorirala je na temu Sociologija dominacije Pjera Burdijea.