Laboratorija za istraživanje socijalizma i (post)jugoslovenske studije (YugoLab), okuplja multidisciplinarni tim istoričara, sociologa, politikologa, antropologa, teoretičara i drugih društveno-humanističkih istraživača koji imaju za cilj dvostruku tematizaciju. S jedne strane je to proučavanje socijalizma kao objektivnog istorijskog procesa u prošlosti, a sa druge strane je pokušaj osmišljavanja alternativa u odnosu na aktuelne i dominante složene matrice dominacije i njima imanentnu društvenu misao. Drugi segment ove Laboratorije posvećen je studijama jugoslovenske države i društva tokom 20. veka, sa posebnim akcentom na njegovu drugu polovinu.
Laboratorija za istraživanje socijalizma i (post)jugoslovenske studije (YugoLab), okuplja multidisciplinarni tim istoričara, sociologa, politikologa, antropologa, teoretičara i drugih društveno-humanističkih istraživača koji imaju za cilj dvostruku tematizaciju. S jedne strane je to proučavanje socijalizma kao objektivnog istorijskog procesa u prošlosti, a sa druge strane je pokušaj osmišljavanja alternativa u odnosu na aktuelne i dominante složene matrice dominacije i njima imanentnu društvenu misao. Drugi segment ove Laboratorije posvećen je studijama jugoslovenske države i društva tokom 20. veka, sa posebnim akcentom na njegovu drugu polovinu.
Laboratorija za istraživanje socijalizma i (post)jugoslovenske studije (skraćeno: YugoLab), okuplja multidiscplinarni tim istoričara, sociologa, politikologa, antropologa, teoretičara i drugih društveno-humanističkih istraživača koji imaju za cilj dvostruku tematizaciju.
S jedne strane je to proučavanje socijalizma kao objektivnog istorijskog procesa u prošlosti, a sa druge strane je pokušaj osmišljavanja alternativa u odnosu na aktuelne i dominante složene matrice dominacije i njima imanentnu društvenu misao. Izgradnja alternativnih ideja u odnosu na naizgled bezalternativni (neo)liberalno-kapitalističkog obrazac, nužno se naslanja na idejno nasleđe demokratskog socijalizma kao globalnog procesa u čijim koordinatama se mogu promišljati alternative.
Drugi segment ove Laboratorije posvećen je studijama jugoslovenske države i društva tokom 20. veka, sa posebnim akcentom na njegovu drugu polovinu. Složena i višestruko pluralna zajednica, sa specifičnim modelom društvene integracije (socijalističko samoupravljanje) i karakterističnom globalnom pozicijom (nesvrstana spoljna politika) – do danas je ostala u fokusu proučavanja koje nadilazi geografski prostor na kome je egzistirala i realni značaj koji je imala u globalnim kretanjima. Osim realne Jugoslavije kao istorijske pojave, Laboratorija bi se bavila i postjugoslovenskim i postsocijalističkim sećanjem na minulu epohu, ali bi bila posvećena i istraživanju postjugoslovenskog prostora u savremenosti (Zapadni Balkan, Jugoistočna Evropa) u periodu postratne i postsocijalističke tranzicije, obeležene usponom etničkog nacionalizma, autoritarizma i populizma.
Članovi i članice Laboratorije su društveno-humanistički istraživači, naučnici i teoretičari kako iz regiona Jugoistočne Evrope, tako i iz zemalja Evropske unije i SAD.
Filip Balunović (IFDT), Milivoj Bešlin (IFDT), Balša Delibašić (IFDT), Ankica Čakardić (Filozofski fakultet Univerziteta u Zagrebu), Edvard Đorđević (IFDT), Jelena Đureinović (Bečki univerzitet), Jasmin Hasanović (Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu), Tvrtko Jakovina (Filozofski fakultet Univerziteta u Zagrebu), Husnija Kamberović (Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu), Gal Kirn (Filozofski fakultet Univerziteta u Ljubljani), Hrvoje Klasić (Filozofski fakultet Univerziteta u Zagrebu), Dušan Marković (Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu), Goran Marković (Pravni fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu), Vukan Marković (IFDT), Aleksandar Miletić (Institut za noviju istoriju Srbije), Srđan Milošević (Pravni fakultet Univerziteta Union), Velizar Mirčov (Filozofski fakultet Univerziteta u Prištini), Ivica Mladenović (IFDT), Ivana Pantelić (Institut za savremenu istoriju), Ljiljana Pantović (IFDT), Aleksandar Pavlović (IFDT), Milovan Pisarri (IFDT), Adnan Prekić (Filozofski fakultet Univerziteta Crne Gore), Srđan Radović (Etnografski institut SANU), Veljko Stanić (Sorbona univerzitet – doktorand), Nenad Stefanov (Humbolt univerzitet u Berlinu), Igor Štiks (Fakultet za medije i komunikacije Univerziteta Singidunum), Jelena Vasiljević (IFDT), Petar Todorov (Institut za nacionalnu istoriju Univerziteta u Skoplju), Mitja Velikonja (Filozofski fakultet Univerziteta u Ljubljani), Damir Zejnulahović (IFDT), Petar Žarković (IFDT), Stefan Gužvica (IFDT).
Koordinatori: Milivoj Bešlin (milivoj.beslin@gmail.com) i Ivica Mladenović (ivicamladenovic@instifdt.bg.ac.rs,).