SENTIENCE is a research group that studies human-animal interactions from the perspectives of the social sciences and humanities: philosophy, anthropology, sociology, archaeology, law, and psychology. Through scientific work and the dissemination of knowledge, we aim to raise awareness on this topic and provide high-quality scientific insight to inform the social debate.
Simpozijum Psychological perspectives on human-animal interactions
The symposium will be held as part of the international conference Empirical Research in Psychology, which takes place from March 28 to 30, 2025. Attendees will have the opportunity to learn about a range of current research on the psychology of human-animal relationships. The symposium will be held on Saturday, March 29, at 10:45 AM in the conference center Envoy (Gospodar Jevremova 47).
SENTIENCE group brings together an interdisciplinary team of scientists around a common interest in human-animal interactions. We believe that the relationship between humans and other animals is a topic of interest to humans, animals, and the environment, and we would like this topic to be better recognized both in our country and globally. The vision of the group is a society of solidarity that acknowledges non-human animals and their well-being. The mission of the group is to create knowledge about human-animal interactions through scientific research and dissemination of this knowledge within the academic community and the general public. First, the group aims to conduct scientific research into various aspects of human-animal interactions within the disciplines of philosophy, anthropology, sociology, archaeology, law, and psychology. Further, we aim to establish collaboration with similar organizations in our country and internationally to exchange knowledge and develop projects. Finally, the group aims to contribute to the social debate on animal welfare as well as the common welfare of humans, animals, and the environment.
Coordinators:
Members:
Žuvela Irena
Nećak Mirjana
External associates:
Sonja Žakula (Etnographic Institute of SASA)
Tamara Džamonja Ignjatović (Faculty of Philosophy, University of Belgrade)
Zorana Todorović (Institute of Social Sciences)
Ivana Marković (Faculty of Law, University of Belgrade)
Ivana Živaljević (Faculty of Philosophy, University of Novi Sad)
Kaja Damjanović (Faculty of Philosophy, University of Belgrade)
Anastasija Budžak (Faculty of Media and Communications, Singidunum University)
Monika Milosavljević (Faculty of Philosophy, University of Belgrade)
Sandra Ilić (Faculty of Philosophy, University of Belgrade)
Itana Đurašković (Faculty of Media and Communications, Singidunum University)
Sonja Vuković (Faculty of Philosophy, University of Belgrade)
Marija Petrović (Faculty of Philosophy, University of Belgrade)
Milica Ninković (Faculty of Philosophy, University of Belgrade)
Nevena Milanović Minić (Faculty of Philosophy, University of Belgrade)
Ognjenka Lakićević (poet, founder of Autopark)
Milja Krivokuća (independent researcher)
Maja Kutlača (Duhram University)
Obraćamo se javnosti u ime istraživačke grupe SENTIENCE koja, pri Institutu za filozofiju i društvenu teoriju u Beogradu, okuplja eminentne istraživačice iz oblasti filozofije, antropologije, sociologije, arheologije, prava i psihologije, koje se bave pitanjima ljudsko-životinjskih odnosa iz perspektive društvenih i humanističkih nauka, kao i aktivistkinje i aktiviste za dobrobit i prava životinja.
Obraćamo vam se povodom besmislene i štetne odluke da se u Beogradu otvori delfinarijum u okviru projekta EXPO 2027, što predstavlja već davno napuštenu praksu u svetu. Tema EXPO 2027 je „Igralište za čovečanstvo“, te nas ovde posebno zabrinjava implicitno prisutna ideja da su delfini „igračke“, kao i sramotan civilizacijski korak unazad koji bi otvaranje ovakvog „igrališta“, a zapravo mučilišta za delfine, predstavljalo.
Delfini, kitovi i pliskavice su izrazito inteligentna, osećajna i socijalna bića koja u prirodi žive u složenim društvenim zajednicama koje se kreću ogromnim prostranstvima. Njihova kognitivna, afektivna i socijalna kompleksnost nas kao moralne aktere obavezuje da im ne naudimo, tj. ne nanosimo nepotreban bol i patnju. U trenutku kada se u svetu sve više prepoznaje surovost njihovog držanja u zatočeništvu i ide ka ozbiljnijem i temeljnijem razumevanju njihove dobrobiti i prava, i kada se držanje delfina u delfinarijumima širom sveta zabranjuje a postojeći objekti polako zatvaraju – kada Kanada, Indija, Švajcarska, Meksiko, a u bližem okruženju Mađarska, Hrvatska i Slovenija – zabranjuju delfinarijume, Srbija juri prema moralnom sunovratu u vidu zatvaranja delfina u betonske bazene.
Osim što je moralno nedopustivo, otvaranje delfinarijuma suprotno je i zakonima i međunarodnim sporazumima koji važe u Republici Srbiji. Član 6. stav 5. Zakona o dobrobiti životinja (“Sl. glasnik RS“, br. 41/2009) određuje da je „vlasnik, odnosno držalac životinje odgovoran za život, zdravlje i dobrobit životinje i da mora preduzima sve neophodne mere kako bi obezbedio da se životinji ne nanosi nepotreban bol, patnja, strah i stres, odnosno povreda“, a što se upravo čini držanjem u neuslovnim objektima kakvi delfinarijumi po definiciji jesu, što je, uostalom, i glavni razlog aktuelnih zabranjivanja ovog sumnjivog vida „zabave“ u svetu. Istraživanja držanja morskih sisara iz porodice Cetacea nedvosmisleno pokazuju da je zatočeništvo štetno po zdravlje i dobrobit ovih životinja; da dolazi do samopovređivanja i samoubistava životinja, a da je u svim drugim slučajevima životni vek ovih sisara značajno skraćen. U članu 7. stavu 1. istog Zakona navedeno je takođe da je zabranjeno zlostavljanje životinja (tačka 1), kao i držanje, reprodukovanje i korišćenje divljih životinja u cilju izlaganja u cirkusima, na takmičenjima i priredbama i, osim u naučne svrhe, na izložbama (tačka 35). Zabrinjava i činjenica da Pravilnik o uslovima koje treba da ispunjava zoološki vrt, odnosno mini zoološki vrt i elementima za određivanje mini zoološkog vrta (“Sl. glasnik RS“, br. 75/2010-35), nigde ne propisuje veličinu bazena za delfine, te ne postoji odgovarajući pravni okvir za njihovo držanje u zatočeništvu u skladu sa zakonom. Treba ukazati i na ACCOBAMS (Agreement on the Conservation of Cetaceans of the Black Sea, Mediterranean and contiguous Atlantic area) sporazum, međunarodni ugovor o zaštiti morskih sisara koji promoviše njihovo očuvanje u prirodnim staništima, a ne komercijalnu eksploataciju u bazenima.
Povrh toga što brojna istraživanja pokazuju da držanje delfina, kitova i pliskavica u zatočeništvu ima ozbiljne posledice po njihovo zdravlje i dobrobit, postavlja se i pitanje toga ko će i kako brinuti o tim životinjama ako se uopšte dovedu u Srbiju, a posebno pitanje toga kako će uslovi u kojima žive izgledati. Pre svega, Srbija nema stručnjake obučene za rad sa delfinima, nema veterinare koji znaju kako da se o njima brinu, i najvažnije, nema izvore slane vode koja bi bila adekvatna za njihovo držanje.
Odluku o izgradnji delfinarijuma predsednik Republike Srbije pravdao je i time da će delfini u delfinarijumu biti korišćeni u terapijske svrhe za pomoć deci sa autizmom. Pre svega, naučne analize efektivnost ove terapije za različite razvojne probleme zaključuju da ne postoje uverljivi podaci da je terapija sa delfinima ima pouzdane efekte. Štaviše, u Srbiji ne postoji profesionalna infrastruktura za ovakve prakse, naročito kvalifikovani stručnjaci iz oblasti etologije i dečije psihologije i psihoterapije, tako da bi bilo kakav ovakav pokušaj predstavljao ogroman bezbednosni rizik i za životinje i za ranjive kategorije dece.
Na osnovu svih navedenih naučnih, etičkih i pravnih argumenata, uz dodatno pitanje finansijske isplativosti ovakvog projekta i smislenijeg preusmeravanja sredstava na korisnije projekte za dobrobit dece sa autizmom i životinja u našem društvu, apelujemo na povlačenje izuzetno štetne i apsurdne odluke o izgradnji delfinarijuma.
Istraživačka grupa SENTIENCE
U Beogradu, 23. februara 2026.
Simpozijum Psychological perspectives on human-animal interactions
The symposium will be held as part of the international conference Empirical Research in Psychology, which takes place from March 28 to 30, 2025. Attendees will have the opportunity to learn about a range of current research on the psychology of human-animal relationships. The symposium will be held on Saturday, March 29, at 10:45 AM in the conference center Envoy (Gospodar Jevremova 47).
SENTIENCE group brings together an interdisciplinary team of scientists around a common interest in human-animal interactions. We believe that the relationship between humans and other animals is a topic of interest to humans, animals, and the environment, and we would like this topic to be better recognized both in our country and globally. The vision of the group is a society of solidarity that acknowledges non-human animals and their well-being. The mission of the group is to create knowledge about human-animal interactions through scientific research and dissemination of this knowledge within the academic community and the general public. First, the group aims to conduct scientific research into various aspects of human-animal interactions within the disciplines of philosophy, anthropology, sociology, archaeology, law, and psychology. Further, we aim to establish collaboration with similar organizations in our country and internationally to exchange knowledge and develop projects. Finally, the group aims to contribute to the social debate on animal welfare as well as the common welfare of humans, animals, and the environment.
Coordinators:
Members:
Žuvela Irena
Nećak Mirjana
External associates:
Sonja Žakula (Etnographic Institute of SASA)
Tamara Džamonja Ignjatović (Faculty of Philosophy, University of Belgrade)
Zorana Todorović (Institute of Social Sciences)
Ivana Marković (Faculty of Law, University of Belgrade)
Ivana Živaljević (Faculty of Philosophy, University of Novi Sad)
Kaja Damjanović (Faculty of Philosophy, University of Belgrade)
Anastasija Budžak (Faculty of Media and Communications, Singidunum University)
Monika Milosavljević (Faculty of Philosophy, University of Belgrade)
Sandra Ilić (Faculty of Philosophy, University of Belgrade)
Itana Đurašković (Faculty of Media and Communications, Singidunum University)
Sonja Vuković (Faculty of Philosophy, University of Belgrade)
Marija Petrović (Faculty of Philosophy, University of Belgrade)
Milica Ninković (Faculty of Philosophy, University of Belgrade)
Nevena Milanović Minić (Faculty of Philosophy, University of Belgrade)
Ognjenka Lakićević (poet, founder of Autopark)
Milja Krivokuća (independent researcher)
Maja Kutlača (Duhram University)
Obraćamo se javnosti u ime istraživačke grupe SENTIENCE koja, pri Institutu za filozofiju i društvenu teoriju u Beogradu, okuplja eminentne istraživačice iz oblasti filozofije, antropologije, sociologije, arheologije, prava i psihologije, koje se bave pitanjima ljudsko-životinjskih odnosa iz perspektive društvenih i humanističkih nauka, kao i aktivistkinje i aktiviste za dobrobit i prava životinja.
Obraćamo vam se povodom besmislene i štetne odluke da se u Beogradu otvori delfinarijum u okviru projekta EXPO 2027, što predstavlja već davno napuštenu praksu u svetu. Tema EXPO 2027 je „Igralište za čovečanstvo“, te nas ovde posebno zabrinjava implicitno prisutna ideja da su delfini „igračke“, kao i sramotan civilizacijski korak unazad koji bi otvaranje ovakvog „igrališta“, a zapravo mučilišta za delfine, predstavljalo.
Delfini, kitovi i pliskavice su izrazito inteligentna, osećajna i socijalna bića koja u prirodi žive u složenim društvenim zajednicama koje se kreću ogromnim prostranstvima. Njihova kognitivna, afektivna i socijalna kompleksnost nas kao moralne aktere obavezuje da im ne naudimo, tj. ne nanosimo nepotreban bol i patnju. U trenutku kada se u svetu sve više prepoznaje surovost njihovog držanja u zatočeništvu i ide ka ozbiljnijem i temeljnijem razumevanju njihove dobrobiti i prava, i kada se držanje delfina u delfinarijumima širom sveta zabranjuje a postojeći objekti polako zatvaraju – kada Kanada, Indija, Švajcarska, Meksiko, a u bližem okruženju Mađarska, Hrvatska i Slovenija – zabranjuju delfinarijume, Srbija juri prema moralnom sunovratu u vidu zatvaranja delfina u betonske bazene.
Osim što je moralno nedopustivo, otvaranje delfinarijuma suprotno je i zakonima i međunarodnim sporazumima koji važe u Republici Srbiji. Član 6. stav 5. Zakona o dobrobiti životinja (“Sl. glasnik RS“, br. 41/2009) određuje da je „vlasnik, odnosno držalac životinje odgovoran za život, zdravlje i dobrobit životinje i da mora preduzima sve neophodne mere kako bi obezbedio da se životinji ne nanosi nepotreban bol, patnja, strah i stres, odnosno povreda“, a što se upravo čini držanjem u neuslovnim objektima kakvi delfinarijumi po definiciji jesu, što je, uostalom, i glavni razlog aktuelnih zabranjivanja ovog sumnjivog vida „zabave“ u svetu. Istraživanja držanja morskih sisara iz porodice Cetacea nedvosmisleno pokazuju da je zatočeništvo štetno po zdravlje i dobrobit ovih životinja; da dolazi do samopovređivanja i samoubistava životinja, a da je u svim drugim slučajevima životni vek ovih sisara značajno skraćen. U članu 7. stavu 1. istog Zakona navedeno je takođe da je zabranjeno zlostavljanje životinja (tačka 1), kao i držanje, reprodukovanje i korišćenje divljih životinja u cilju izlaganja u cirkusima, na takmičenjima i priredbama i, osim u naučne svrhe, na izložbama (tačka 35). Zabrinjava i činjenica da Pravilnik o uslovima koje treba da ispunjava zoološki vrt, odnosno mini zoološki vrt i elementima za određivanje mini zoološkog vrta (“Sl. glasnik RS“, br. 75/2010-35), nigde ne propisuje veličinu bazena za delfine, te ne postoji odgovarajući pravni okvir za njihovo držanje u zatočeništvu u skladu sa zakonom. Treba ukazati i na ACCOBAMS (Agreement on the Conservation of Cetaceans of the Black Sea, Mediterranean and contiguous Atlantic area) sporazum, međunarodni ugovor o zaštiti morskih sisara koji promoviše njihovo očuvanje u prirodnim staništima, a ne komercijalnu eksploataciju u bazenima.
Povrh toga što brojna istraživanja pokazuju da držanje delfina, kitova i pliskavica u zatočeništvu ima ozbiljne posledice po njihovo zdravlje i dobrobit, postavlja se i pitanje toga ko će i kako brinuti o tim životinjama ako se uopšte dovedu u Srbiju, a posebno pitanje toga kako će uslovi u kojima žive izgledati. Pre svega, Srbija nema stručnjake obučene za rad sa delfinima, nema veterinare koji znaju kako da se o njima brinu, i najvažnije, nema izvore slane vode koja bi bila adekvatna za njihovo držanje.
Odluku o izgradnji delfinarijuma predsednik Republike Srbije pravdao je i time da će delfini u delfinarijumu biti korišćeni u terapijske svrhe za pomoć deci sa autizmom. Pre svega, naučne analize efektivnost ove terapije za različite razvojne probleme zaključuju da ne postoje uverljivi podaci da je terapija sa delfinima ima pouzdane efekte. Štaviše, u Srbiji ne postoji profesionalna infrastruktura za ovakve prakse, naročito kvalifikovani stručnjaci iz oblasti etologije i dečije psihologije i psihoterapije, tako da bi bilo kakav ovakav pokušaj predstavljao ogroman bezbednosni rizik i za životinje i za ranjive kategorije dece.
Na osnovu svih navedenih naučnih, etičkih i pravnih argumenata, uz dodatno pitanje finansijske isplativosti ovakvog projekta i smislenijeg preusmeravanja sredstava na korisnije projekte za dobrobit dece sa autizmom i životinja u našem društvu, apelujemo na povlačenje izuzetno štetne i apsurdne odluke o izgradnji delfinarijuma.
Istraživačka grupa SENTIENCE
U Beogradu, 23. februara 2026.
