Iako se pojam rod u feminističkoj teoriji pojavljuje još 1970-tih, a u međunarodnom sustavu zaštite ljudskih prava (žena) koristi od 1990-tih godina, posljednje desetljeće svjedočimo snažnim napadima na ovaj pojam. Od 2010-tih mobiliziraju se (trans)nacionalni pokreti prvo u Europi pa u Latinskoj Americi koji kroz diskurs o tzv. rodnoj ideologiji osporavaju koncept roda te napadaju prava žena i LGBTIQ+ prava. Pojave anti-rodnih pokreta koincidiraju s usvajanjem Istambulske konvencije koja definira rod kao socijalni konstrukt te sve većim prihvaćanjem koncepta seksualna orijentacija i rodni identitet unutar sustava Ujedinjenih naroda.
U ovom izlaganju opisat ćemo korištenje termina roda u međunarodnom pravu i to diskursu o pravima žena i diskursu o pravima LGBTIQ+ osoba, kao i razvoj i karakteristike anti-rodnih pokreta. Propitat ćemo jesu li prva pravno obvezujuća definicija roda kao socijalnog konstrukta te razvoj diskursa o rodnom identitetu i seksualnoj orijentaciji u međunarodnom pravu bili među ključnim faktorima u razvoju i propagiranju diskursa o ‘rodnoj ideologiji’ te mobilizaciji anti-rodnih pokreta u proteklom desetljeću. Također ćemo se osvrnuti na različite i dvosmislene interpretacije roda u feminističkim i LGBTIQ+ diskursima, kao i određene nestrpljivosti između određenih feminističkih i LGBTIQ+ struja vezano uz razumijevanje pojma rod te iznijeti ideje o mogućnosti nadvladavanja istih i korištenja termina na uključiv način.

Marija Antić studentica je na Poslijediplomskom doktorskom studiju sociologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i asistentica na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar. Područja interesa su joj ženski i rodni studiji te društvene nejednakosti. Trenutno radi na projektu Hrvatske zaklade za znanost “Regulacija prostitucije u Hrvatskoj” (dr. sc. Ivana Radačić, voditeljica projekta).

Dr. sc. Ivana Radačić znanstvena je savjetnica u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. Doktorirala je pravo na Sveučilištu u Londonu (ljudska prava žena), a bavi se pretežno socio-pravnim studijima. Područja znanstvenog interesa su joj feminizam, ljudska prava (žena) te odnos roda, prava i seksualnosti. Trenutno vodi projekt Hrvatske zaklade za znanost „Regulacija prostitucije u Hrvatskoj“. Objavila je 31 znanstveni rad , knjigu Seksualno nasilje: mitovi, stereotipi i pravni sustav (TIMpress, 2014) te tri studije u koautorstvu te je (su)uredila četiri knjige. Članica je Radne skupine UN-a o diskriminaciji žena i djevojčica Vijeća za ljudska prava. Predaje na Sveučilištu „J.J. Strossmayer“ u Osijeku, a bila je gostujuća predavačica na raznim sveučilištima u inozemstvu (University College London, Inter-European Centre for Human Rights and Democratisation, UN University for Peace, University of Kent, University of Melbourne i Victoria University of Wellington). Radila je i kao pravna savjetnica na Europskom sudu za ljudska prava.