Kratka povijest diskusije o seksualnom radu

Većina rasprava i prijepora o seksualnom radu/prostituciji koje se mogu nazrijeti danas imaju dinamičnu i slojevitu povijest koja se može pratiti sve do 19. st. Povijest regulatornih pristupa seksualnom radu radu, abolicionizma i pristupa utemeljenoga na radničkim pravima, uronjeni su u razgovore o seksualnosti i moralnosti, klasi, javnom zdravstvu i socijalnom radu, kao i u kolonijalizam i konstrukciju nacionalnih država. Ovaj kratki uvod dotaknut će razvoja i prilagodbe glavnih argumenata i pogleda na to što bi značilo solidarizirati se sa seksualnim radnicama_ima koji nastavljaju oblikovati suvremeni feministički diskurs.

Nina Čolović je feministkinja i kvir edukatorka, posvećena istraživanju, učenju i razumevanju o tome kako se proizvode i održavaju različiti oblici ekonomske i socijalne nepravde, i šta se može učiniti po tom pitanju.

Socijalna reprodukcija i seksualni rad

Izlaganje će pozicionirati seksualni rad kao socijalno-reproduktivni rad, koji izravno podliježe pritiscima kapitalističke ekploatacije kada se komodificira kroz tržište (neovisno je li legaliziran ili dio sive ekonomije), a neizravno kada se odvija unutar obitelji u nekomodificiranom obliku (jednako kao i rad brige i njege). Kao takvog nužno ga je sagledati onkraj moraliziranja o suštini žene i sakralizacije tijela te seksualnosti. Kroz dekonstrukciju nuklearne obitelji i funkcije socijalno-reproduktivnog rada u kapitalizmu nastojat ćemo artikulirati vezu između feminističkog pokreta Nadnice za kućanski rad i suvremene kvirmarksističke teorije socijalne reprodukcije. Navedena perspektiva pomoći će nam razumjeti poziciju i ulogu seksualne industrije u kapitalizmu, ali i sagledati kriminalizaciju seksualnih radnica onkraj seksualne (orodnjenje, rasijalizirane) represije, kako to kaže aktivistkinja za prava seksualnih radnica Morgan Merteuil: „begin to see it as a kind of repression that fundamentally serves specific economic interests which are secured through sex, class, and gender dynamics“.

Karolina Hrga je kulturna radnica, aktivistkinja, prevoditeljica, urednica portala Slobodni Filozofski te programska voditeljica konferencijskog dijela Subversive festivala. Istraživačka polja interesa su joj feministička politička ekonomija, kvir marksizam i teorija socijalne reprodukcije.