Knjiga A Space of Her Own: Women in the Holocaust predstavlja udruženi izdavački projekat ShoahLab – Laboratorije za izučavanje Holokausta Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu i Međunarodnog istraživačkog centra WHISC – Women in the Holocaust koji se nalazi u Izraelu. Saradnja ove dve naučno-istraživačke institucije započeta je zajedničkom organizacijom međunarodne konferencije Women in the Holocaust [Žene u Holokaustu] koja se održala u oktobru 2023. godine na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju u Beogradu, da bi se nastavila pripremom i, naposletku, izdavanjem publikacije A Space of Her Own: Women in the Holocaust u martu 2025.
Knjiga A Space of Her Own: Women in the Holocaust nastala je iz želje za produbljivanjem znanja o dinamikama stradanja i preživljavanja žena tokom Holokausta, ali i iz potrebe za dodatnim otvaranjem prostora za istraživanje specifično ženskih iskustava u pomenutim istorijskim okolnostima. Naime, iako sama tema koja obuhvata pitanja žena u Holokaustu nije u potpunosti nova, ona i dalje predstavlja tek jednu nišu unutar istraživačkih interesovanja, nišu kojoj je i te kako nužno i važno posvetiti punu pažnju. U tom svetlu ova knjiga nudi deset poglavlja uokvirenih prologom i epilogom urednica (Dragana Stojanović, Lily Halpert Zamir, Batya Brutin) koje kontekstualno i problemski uvode i izvode čitalačku publiku iz ovih krajnje osetljivih istraživačkih područja.
Knjiga je podeljena na tri šire celine. Prva celina je posvećena tematizaciji telesnih i fizičkih iskustava kroz koje su žene prolazile tokom Holokausta, a koja uključuju seksualnost, fizičko nasilje, ali i (ne)mogućnost naknadnog oslobađanja od traume koja se kod preživelih aktivno manifestuje i u njihovim telima. Poglavlja u ovoj celini uključuju istraživačke osvrte na različite uloge u kojima su se žene mogle naći tokom Holokausta, te se fokusiraju kako na žrtve, tako i na počiniteljke nasilja i zločina. Tako Andžela Ford (Angela Ford) piše o uslovima koji su generisali prostor za seksualnu razmenu usluga tokom Holokausta, Natalija Perišić istražuje prizme iskustva života nakon Holokausta u slučaju Sofi Zavistovske (Sophie Zawistowska), dok se Verena Majer (Verena Meier) bavi suđenjem Eriki Bergman (Erika Bergmann), čuvarki u logoru Ravensbrik (Ravensbrück).
Druga celina knjige govori o tragovima i svedočenjima koje su žene ostavljale u umetnosti, pisanju, dnevničkom i izdavačkom delovanju tokom i nakon Holokausta. Zbir poglavlja datih u ovoj tematskoj celini otkriva ulogu umetničkih radova Haline Olomucki (Halina Olomucki) čiju analizu je iznela Batja Brutin (Batya Brutin), spisalaštva Lili Kastiher (Lili Kasticher) o kome piše Lily Halpert Zamir (Lily Halpert Zamir), ženskog pisma Hilde Dajč i Diane Budisavljević, čiju specifičnost analizira Nevena Daković, dok se izdavačkom delatnošću, kroz praćenje ženskih narativa u časopisu Jevrejski almanah bavi autorka Žarka Svirčev.
Treća celina knjige A Space of Her Own: Women in the Holocaust uvodi temu pružanja otpora Holokaustu ali i njegovom zaboravu, istovremeno naglašavajući i važnost odgovornog sećanja na žensko nasleđe vezano za Holokaust. U ovoj celini nalazi se tekst Silvije Šimanjske-Smolkin (Sylwia Szymańska-Smolkin) koji govori o doprinosima kurirki u pokretu otpora tokom Drugog svetskog rata, potom tekst Brune Lo Biundo (Bruna Lo Biundo) i Karolin Fransoa (Caroline François) o krajnje različitim životnim putevima sestara Diament u francuskom pokretu otpora tokom Holokausta, za čim sledi studija Randi Beker (Randi Becker) o obrazovnom projektu istraživanja lokalne ženske istorije vezane za nacionalsocijalistički period u radu sa studentkinjama i studentima. Ovim tekstom Beker ukazuje na savremeno obrazovanje o Holokaustu kao na ključnu strategiju za aktivno delovanje u pravcu konstruktivne promene društvene stvarnosti, čime se istovremeno obrazovanje pozicionira (i) kao oblik otpora mogućem povratku isključujućih politika.
Knjiga A Space of Her Own: Women in the Holocaust namenjena je kako istraživačicama i istraživačima čiji je rad već povezan sa studijama Holokausta, tako i onima čiji rad počiva u domenu studija roda, studija umetnosti ili studija obrazovanja. Takođe, knjiga je namenjena i čitalaštvu koje u širem smislu prepoznaje važnost rodno osetljivog proučavanja Holokausta kao istorijskog perioda koji je za sobom ostavio pregršt lekcija, ali i poziva na drugačije, odgovornije društveno delovanje.
Knjiga je izdata uz podršku Claims Conference – The Conference on Jewish Material Claims Against Germany.