Ime i prezime
Julija Perhat
Afilijacija
Sveučilište u Rijeci / University of Rijeka
Kontakt email
Julija.perhat@gmail.com
Kratka biografija
Julija Perhat je doktorirala filozofiju na Sveučilištu u Rijeci 2025. godine. Njeno interdisciplinarno istraživanje nalazi se na raskršću filozofije jezika, epistemologije i političke filozofije, sa centralnim fokusom na etičke, semantičke i političke implikacije pežorativa, uvredljivih izraza i šireg jezičkog okvira koji oblikuje društvenu dinamiku moći.
Autor je više publikacija, ko‑urednica jednog akademskog zbornika, ko‑autorka srednjoškolskog udžbenika iz filozofije, a u pripremi su i nova istraživanja koja proširuju teorijski pejzaž o uvredama i polarizaciji. Redovno izlaže na međunarodnim konferencijama.
Perhat sarađuje na projektu Epistemic Challenges of Populism (Sveučilište u Rijeci) i na međunarodnom projektu Learning Amidst Disinformation and Social Conflict, finansiranom od istraživačkih saveta u Velikoj Britaniji, Hrvatskoj i Kanadi. Vodila je i nekoliko projekata popularizacije nauke sa ciljem jačanja javnog razumevanja filozofskih pitanja. Svoje istraživanje je dodatno produbila kao gostujuća istraživačica na Institutu za filozofiju (Slovačka akademija nauka) u Bratislavi, gde je provela četiri meseca radeći u međunarodnoj akademskoj mreži.
Doprinosi akademskoj zajednici kao direktorka kursa konferencije Philosophy of Language and Linguistics u Dubrovniku i kroz angažman u istraživačkim centrima kao što su Centar za ženske studije (Rijeka), HDAF (Rijeka) i Centar za istraživanje jezika (Rijeka).
Apstrakt projekta
Speaking Futures: Mladi, uvrede i politika jezika ispituje kako mladi u Hrvatskoj i širem Zapadnom Balkanu koriste, interpretiraju i osporavaju uvredljive izraze u svakodnevnim i onlajn jezičkim praksama. Na raskršću filozofije jezika i političke epistemologije, projekat istražuje uvrede ne samo kao uvredljive izraze već i kao alate kroz koje mladi pregovaraju identitet, pripadnost i političke mogućnosti. Nedavni nacionalni podaci koji pokazuju široku rasprostranjenost govora mržnje među hrvatskom omladinom, zajedno sa rastućom upotrebom uvreda u javnim i digitalnim prostorima, naglašavaju hitnost ovog istraživanja. Digitalne platforme dodatno komplikuju dinamiku: brza cirkulacija uvreda kroz mimove, video‑zapise i viralne objave prepliće se sa promenljivim politikama moderacije, omogućavajući nove – i ponekad permisivnije – oblike političkog izražavanja.
Fokusirajući se na omladinsku agenciju, projekat istražuje kako uvrede oblikuju granice uključivanja i isključivanja, učvršćuju ili osporavaju nacionalističke narative i doprinose političkoj polarizaciji. Ključna komponenta je dvojezična anketa sprovedena u Hrvatskoj i Srbiji, osmišljena da dokumentuje učestalost i kontekste susreta sa uvredama, identifikuje koje se uvrede doživljavaju kao najviše ili najmanje uvredljive i zabeleži refleksije mladih o tome kako takav jezik utiče na nacionalizam, Evropu i osećaj zajedničke pripadnosti. Komparativne i interpretativne analize osvetliće i međujezičke obrasce i kulturno specifična značenja.
Integracijom empirijskih podataka sa konceptualnom analizom, projekat nudi novu perspektivu za razumevanje kako jezičke prakse oblikuju političke imaginacije mladih u regionu obeleženom istorijskim tenzijama, demokratskom krhkošću i evoluirajućim digitalnim upravljanjem. Rezultati će doprineti akademskom istraživanju, ali i političkim diskusijama kroz javne prezentacije i zajedničke radionice. Krajnji cilj je da se generišu praktični uvidi u to kako uvrede oblikuju omladinsku kulturu i politički angažman, i kako se mogu zamisliti inkluzivnije i participativnije budućnosti na Zapadnom Balkanu.