Na temelju iskustva s radničkim samoupravljanjem, mjesnim odborima i stambenim zajednicama u Jugoslaviji se ustavima iz 1963. i 1974. uvode i afirmiraju mjesne zajednice kao samoupravno-teritorijalni oblik okupljanja radnih ljudi i građana unutar općine, u naselju ili dijelu naselja. Zajedno s organizacijama udruženog rada i samoupravnim interesnim zajednicama činile su samoupravni trokut unutar kojeg su dogovorom rješavana pitanja raspodjele dohotka i ulaganja u društveni standard sukladno srednjoročnim planovima razvoja. Do ključnih se odluka dolazilo poštujući načela društvenog samoupravljanja, neposredne socijalističke demokracije te uzajamnosti i solidarnosti. Pored toga, mjesne zajednice bile su zamišljene i kao prostor za humanizaciju odnosa u susjedstvu i oblikovanje lokalne sredine po modelu proširene obitelji. Je li takav model u praksi mogao funkcionirati i na kakve je prepreke nailazio? U čemu su aktivisti i građani kao samoupravljači imali uspjeha, a u čemu se nisu snalazili? U istraživanju korišteni izvori upućuju na široko područje djelovanja mjesnih zajednica u Jugoslaviji i različita iskustva koja su se tijekom vremena mijenjala.

O participaciji građana i svakodnevnim praksama samoupravljanja govore primjeri koji se odnose na tematiku osnivanja mjesnih zajednica, samodoprinosa, zaštite potrošača, mirovnih vijeća, civilne zaštite, bratimljenja i solidarnosti.

Igor Duda je povjesničar, redoviti profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli te istraživač u sveučilišnom Centru za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma, čiji je suosnivač i pokretač mnogih aktivnosti. Od 2011. vanjski je suradnik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, od 2021. Research Fellow na Leibnizovu Institutu za istraživanje istočne i jugoistočne Europe (IOS) u Regensburgu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je povijest i kroatistiku te magistrirao i doktorirao povijest. Bavi se poviješću svakodnevice i društvenom povijesti socijalističke Jugoslavije, ponajviše temama slobodnog vremena, turizma, potrošačke kulture, životnog standarda, djetinjstva, oblikovanja socijalističkog čovjeka i sudjelovanja građana u društvenom samoupravljanju. Od 2018. do 2023. bio je voditelj istraživačkog projekta  Mikrostrukture jugoslavenskoga socijalizma: Hrvatska 1970-1990., čiji su rezultati njegova četvrta autorska knjiga Socijalizam na kućnom pragu. Mjesna zajednica i svakodnevica društvenog samoupravljanja u Jugoslaviji (2023) i zbornik Mikrosocijalizam (2023).

Događaj će biti fotografisan i sniman radi objavljivanja na društvenim mrežama, vebsajtu i drugim kanalima informisanja u svrhu promocije događaja i aktivnosti Instituta.