Ime i prezime
Vehap Kola

Afilijacija
Univerzitet Njujork u Tirani

Kontakt email
vehapkola@unyt.edu.al

 

Kratka biografija

Dr. Vehap Kola je docent menadžmenta na Univerzitetu Njujork u Tirani i istraživač organizacionih studija fokusiran na kreiranje budućnosti: kako ljudi i organizacije grade budućnosti kroz priče, imaginaciju i mehanizme selekcije koji ideje pretvaraju u „pravila“ u strategiji i politici.
Doktorirao je menadžment i organizaciju na Univerzitetu Marmara (2022), gde je istraživao imaginarije budućnosti u javnom strateškom planiranju kroz Master plan Tirane (TR030). Kasnije je sproveo postdoktorsko istraživanje na Univerzitetu u Kaljariju (2024–2025) o tome kako preduzetnici i investitori u rizični kapital traže poželjna rešenja za velike izazove, oslanjajući se na Doughnut Economics i multimodalne kvalitativne materijale.
Na RECAS programu razvija komparativni, etički vođen projekat o omladinskoj agenciji i ekološko‑digitalnim imaginarijima na Zapadnom Balkanu. Metodološki kombinuje longitudinalne mobilne audio dnevnike, deliberativne radionice o budućnosti (uključujući backcasting i slojevitu analizu) i laganu, transparentnu etnografiju digitalnih tragova kako bi pratio kako imaginariji evoluiraju tokom vremena i kada se prevode u akciju, koalicije i politički relevantne rezultate.

 

Apstrakt projekta

Ekološko‑digitalni imaginariji i omladinska agencija na Zapadnom Balkanu je longitudinalna kvalitativna studija o tome kako mladi zamišljaju i pokušavaju da izgrade političke i ekološke alternative u uslovima demokratskog pritiska, ekonomske nesigurnosti i rastućeg uticaja digitalnih platformi. Projekat se fokusira na „ekološko‑digitalne imaginarije“: narative usmerene ka budućnosti u kojima se klimatske brige, svakodnevni ekonomski pritisci i digitalno posredovan javni život prepliću.

Postavlja tri ključna pitanja:

  1. Kako mladi artikulišu poželjne budućnosti (političke, ekološke i evropske) i kako se one menjaju tokom vremena?
  2. Kako dinamika platformi (vidljivost, algoritmi, uznemiravanje, dezinformacije, moderacija) oblikuje ono što se doživljava kao moguće i ostvarivo?
  3. Kada se imaginariji prevode u konkretne prakse – organizovanje, izgradnju koalicija, građansko učešće ili politički relevantne predloge – a kada zastaju?

Metodološki, studija kombinuje:

  • longitudinalne mobilne audio dnevnike (nedeljne kratke glasovne beleške),
  • male deliberativne radionice o budućnosti (za testiranje i usavršavanje ideja sa učesnicima),
  • laganu etnografiju digitalnih tragova radi kontekstualizacije narativa bez širenja prikupljanja podataka van etički potrebnog.

Rezultati uključuju teorijski doprinos o tome kako se ekološko‑digitalni imaginariji formiraju i prevode u akciju, anonimizovani longitudinalni kvalitativni dataset, kao i javno dostupne materijale poput priručnika za radionice, policy brief‑a i laganog prototipa usklađenog sa policy hackathonom.