Krstić Predrag

Predrag Krstić doktorirao je 2014. godine na Filozofskom fakultetu u Beogradu, odbranivši disertaciju pod naslovom „Spor oko prosvetiteljstva: istorija i savremenost jedne kontroverze“. Školske 1992/1993. godine bio je angaživan kao istraživač-pripravnik na istom fakultetu. Od 1993. godine profesor je filozofije u mladenovačkoj i, potom, Šestoj beogradskoj gimnaziji. Od 2006. zaposlen na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju, Univerzitet u Beogradu, do 2016. godine kao istraživač pripravnik, potom kao naučni saradnik, a od 2021. kao viši naučni saradnik. Redovni je profesor na Fakultetu za medije i komunikacije Univerziteta Singidunum. Učestvovao je u realizaciji naučnoistraživačkih projekata Ministarstva za nauku i tehnološki razvoj: „Prosvećenost u evropskom, regionalnom i nacionalnom kontekstu: istorija i savremenost“ (2006–2010); „Bioetički aspekti: moralno prihvatljivo u biotehnološki i društveno mogućem“ (2011–2014); „Etika i politike životne sredine: institucije, tehnike i norme pred izazovom promena prirodnog okruženja“ (2011–2019). Bio je inicijator i aktivni član četiri istraživačke laboratorije na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju: za obrazovnu teoriju, za izučavanje Holokausta, za društvenu kritiku i za studije filantropije, solidarnosti i brige. Osnivač je i urednik edicija Prudencija, Minima i O čemu govorimo kada govorimo o… u izdanju IFDT-a, te prvi glavni i odgovorni urednik časopisa Kritika (2020), danas član Saveta redakcije. Stalni je saradnik Trećeg programa radio Beograda. Pored brojnih autorskih i koautorskih priloga, prevoda i uredničkih poduhvata u domaćoj i stranoj stručnoj periodici, te osamnaest monografija, autor je i dve knjige poezije i jednog romana. Laureat je nagrade „Nikola Milošević” za 2008. godinu.

Najnovije publikacije

  • (2024)             „Does Education Require Emancipation? A Historical Analysis”, u/in: Nataša Lacković, Igor Cvejić, Predrag Krstić, Olga Nikolić (Eds.), Rethinking Education and Emancipation: Diverse Perspectives on Contemporary Challenges, Cham: Palgrave Macmillan, 2024, str. 25–46. ISBN: 978-3-031-47043-1. DOI: 10.1007/978-3-031-47044-8_2.
  • (2024)             (sa/with Nataša Lacković) „Epilogue: Future Work in and for Emancipatory Education”, u/in: Nataša Lacković, Igor Cvejić, Predrag Krstić, Olga Nikolić (Eds.), Rethinking Education and Emancipation: Diverse Perspectives on Contemporary Challenges, Cham: Palgrave Macmillan, 2024, str. 227–231. ISBN: 978-3-031-47043-1. DOI: 10.1007/978-3-031-47044-8_11.
  • (2024)             (sa/with Olga Nikolić, Nataša Lacković, Igor Cvejić) „On the Relationship Between Education and Emancipation”, u/in: Nataša Lacković, Igor Cvejić, Predrag Krstić, Olga Nikolić (prir.), Rethinking Education and Emancipation: Diverse Perspectives on Contemporary Challenges, Cham: Palgrave Macmillan, str. 1–22. ISBN: 978-3-031-47043-1. DOI: 10.1007/978-3-031-47044-8_1.
  • (2024)             „Should Androids Go to School?“, u/in: Ivan Nišavić, Nevena Mitranić Marinković, Predrag Krstić (Eds.), Posthumanism and Education: Transgression or Interdependence, Sale, England: Transnational Press London, str. 21–49. ISBN 978-1-80135-258-1.
  • (2024)             (sa/with Nevena Mitranić Marinković) „Should Humans Leave School?“, u/in: Ivan Nišavić, Nevena Mitranić Marinković, Predrag Krstić, (Eds.), Posthumanism and Education: Transgression or Interdependence, Sale, England: Transnational Press London, str. 217–234. ISBN: 978-1-80135-257-4.
  • (2024)             „Just Look like Us, or Look just like Us: The Measure of (Un)canniness“, u/in: Ljubiša Bojić, Simona Žikić, Jörg Matthes, Damian Trilling (Eds.), Navigating the Digital Age: An In-Depth Exploration into the Intersection of Modern Technologies and Societal Transformation, Belgrade: Institute for Philosophy and Social Theory, University of Belgrade; Vienna: Department of Communication, Faculty of Social Sciences, University of Vienna, str. 562–583. ISBN 978-86-82324-85-0. DOI: https://doi.org/10.5281/zenodo.14205119.
  • (2024)             Vera Mevorah, Predrag Krstić, Marija Velinov, „Industrija Holokausta ili svest o Holokaustu?”, u/in: Industrija Holokausta: (Američka) debata o instrumentalizaciji Šoe, Novi Sad: Akademska knjiga; Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju, str. 9–44. ISBN 978-86-82324-59-1.
  • (2024)             (sa/with Bojana Radovanović) „Humanitarizam na klackalici etike i politike”, Temida, 27 (1): 95–110. https://doi.org/10.2298/TEM2401095R.
  • (2024)             „Гете с Флобером: образовни роман и идеја образовања“, Зборник Матице српске за књижевност и језик, 72 (1): 49–61. https://doi.org/10.18485/ms_zmskij.2024.72.1.3.
  • (2024)             (sa/with Nataša Schmelz) „Poluobrazovanje kao otuđeni duh: Adorno via Hegel“, Theoria, 67 (3): 49–61. DOI: 10.2298/THEO2403049S
  • (2024)             „Три филозофема Холокауста“, Наслеђе: часопис за књижевност, језик, уметност и културу, 21 (58): 215–227. ISSN: 1820–1768.
  • (2024)             Kritika prosvetnog uma, Novi Sad: Akademska knjiga; Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2024. ISBN – 978-86-6263-510-5.
  • (2024)             „Немачко прикљученије просвећености: Кант и Друштво среде“, Доситејев врт, 12 (12): 127–145. ISSN: 2334-9476.
  • (2024)             (sa(with Adriana Zaharijević) „Protiv rata: o začecima savremenog antimilitarizma“, Kritika: časopis za filozofiju i teoriju društva, 5 (2): 559–563. DOI: 10.5281/zenodo.14235327.
  • (2025)             (са/with Сањa Игуман, Александaр Остојић) „Educational Journeys Through Time: Overview and Impacts“, Etnoantropološki problemi, 20 (1): 43–61, https://doi.org/10.21301/eap.v20i1.2.
  • (2025)             „Društveni radikalizmi i njihove kritike“, Sociologija 67 (3): 449–466. https://doi.org/10.2298/SOC2503449K.
  • (2025)             „Artificial Form of Life as the Discrimination Challenge for Education: Non-Human Intelligence and Schooling“, AM Journal of Art and Media Studies, 36: 69−80. https://doi.org/10.25038/am.v0i28.621.
  • (2025)             „’Highway to Hell’ – Auschwitz as the Destination of Modernity?“, Synthesis Philosophica, 40 (79), 1: 139–158. DOI: 10.21464/sp40108.
  • (2025)             „Kant u svom kontekstu: apologija prosvetiteljskog uma“, Theoria, 68 (1): 37–62. DOI: 10.2298/THEO2501037K.
  • (2025)             „Ima li misao zavičaj?”, Filozofska istraživanja, 45 (3): 499–515. https://doi.org/10.21464/fi45307.
  • (2025)             „Хелдерлин, Грци и Немци. Једна потрага за националним идентитетом“, Књижевна историја 57 (186): 283–305. https://doi.org/10.18485/kis.2025.57.186.14.
  • (2025)             „Biljke i filozofije“, Arhe: časopis za filozofiju, 22 (43): 89–112. DOI:10.19090/arhe.2025.43.89-112.
  • (2025)             „Ljudi i androidi: humanizam i posle“,Banjaluka: Filozofski fakultet univerziteta u Banjoj Luci, str. 13–39. ISBN 978-99997-40-04-3. https://doi.org/10.7251/FLZB2501013K.
  • (2025)             Korenovanja: čari radikalizma, Novi Sad: Akademska knjiga, ISBN 978-86-6263-510-5.